Vis je najudaljeniji naseljeni otok srednje Dalmacije, a desetljeća u kojima je bio zatvorena vojna zona ostavila su more oko njega mirnijim od većeg dijela Jadrana. Ronioci dolaze zbog stijena obraslih gorgonijama, polja amfora antičke Isse i niza olupina — od parobroda s početka dvadesetog stoljeća na rekreativnim dubinama do bombardera B-17 iz Drugog svjetskog rata, koji je isključivo tehnički zaron. Kad more dopusti, brodovi idu i do Biševa i vanjskih grebena.
Budući da je daleko na pučini, Vis je izložen. Ljetni maestral obično jača od kasnog jutra pa poslijepodnevni prijelazi znaju biti valoviti, jugo donosi dugi val s jugoistoka i mutnije more, a dan bure može otkazati izlaske na sjevernoj strani otoka. Temperatura mora raste s oko 14 °C u proljeće na 24–26 °C u kolovozu, a početkom ljeta česta je termoklina.
Ronilačka sezona na Visu traje otprilike od svibnja do listopada, dok rade otočni ronilački centri. Lipanj i rujan često su najbolji omjer: more je dovoljno toplo, brodova je manje, a stabilna razdoblja traju dulje. Srpanj i kolovoz donose najtoplije more i najviše posjetitelja, a vidljivost je obično najbolja od kasnog ljeta do rane jeseni. Izvan sezone usluga je malo, a linija rjeđe, pa ronjenje tada treba dogovoriti znatno unaprijed.
Do Visa se stiže trajektom ili katamaranom iz Splita, trajektom za oko dva sata, katamaranom brže, a ronilački brodovi isplovljavaju i iz grada Visa i iz Komiže. Modra špilja na Biševu ima kontroliran ulaz brodicama i zatvara se kad je more nemirno. Dublje olupine leže izvan rekreativnih granica i traže tehničku obuku, pa prije rezervacije provjerite dubinu lokacije. Promet brodica oko Komiže i na prijelazu do Biševa usred ljeta je gust, zato uvijek nosite signalnu bovu.
Traka iznad ocjenjuje sljedećih pet dana na Visu prema našim standardnim granicama za ronjenje — visini vala i vjetru. Isplanirajte izlet u aplikaciji kako biste koristili vlastite granice i dobili obavijest kad se neki dan promijeni.