Velebit je najdulja hrvatska planina, koja se proteže oko 145 kilometara iznad Kvarnera i sjeverne Dalmacije. Sjeverni dio, oko Zavižana i Premužićeve staze, najpopularnije je planinarsko područje: dobro nagnuta staza izgrađena 1930-ih vodi kroz krški krajolik, pokraj vapnenačkih stupova Hajdučkih i Rožanskih kukova, s pogledom na otoke. Planinarske kuće u sezoni omogućuju višednevne prijelaze.
Velebit stvara vlastito vrijeme. Greben je izvor bure, koja na vršnom dijelu i morskim padinama zna puhati u silovitim udarima i po vedrom danu, a magla i niski oblaci često leže na krškim zaravnima dok je na obali sunčano. Ljetne grmljavinske oluje brzo se razvijaju poslijepodne, a uz staze gotovo nema vode. Zimi su viši dijelovi pod snijegom i zahtjevni.
Za hodanje po sjevernom Velebitu najbolje je razdoblje od kasnog proljeća do sredine jeseni. Lipanj i rujan često su idealni: dugi dani, manje ljudi nego u kolovozu i manje vrućine na otvorenom kršu. Snijeg na višim dijelovima može ležati od studenoga duboko u svibanj, a planinska cesta do Zavižana tada može biti neprohodna. Dobar dan ovdje je miran i suh, bez bure u prognozi, s bazom oblaka iznad zaravni, a ne na njoj.
Sjeverni Velebit je nacionalni park, pa se plaća ulaznica, a kampiranje izvan dopuštenih mjesta i loženje vatre nisu dopušteni. Uobičajeni pristup je uskom planinskom cestom preko Krasna i Oltara do Zavižana, gdje počinje Premužićeva staza; cijela do Baških Oštarija ima oko 57 kilometara. Ponesite svu potrebnu vodu, pazite na oštar krš pun ponikava i imajte na umu da ovdje živi poskok, a mobilni signal je nepouzdan.
Traka ispod ocjenjuje sljedećih pet dana na sjevernom Velebitu prema standardnim planinarskim granicama za kišu, vjetar i temperaturu. U aplikaciji isplanirajte datume svoje ture, prilagodite granice i dobijte obavijest ako se prognoza okrene.